Možda ti je netko  jednom rekao kakav moraš biti i prihvatio si tu činjenicu kao neporecivu istinu. Stani malo i razmisli o tome.

Koliko je ljudi – toliko je puteva. Koliko je naravi – toliko je osobnosti. Kako se osjećaš kada se smjestiš u nekakav kalup? Njegovati svoju originalnosti nije samo tvoja mogućnost, to je i tvoja obveza. Jednom kada osjetiš koliko je lijepo biti svoj i biti drugačiji pitat ćeš se zašto si toliko dugo čekao na to i drugima davao da određuju kako će ti u životu biti.

Da bi mogao biti svoj prvo započni dobro misliti o sebi, nemoj neprestano razmišljati o nekakvim manjkavostima, nemoj gledati na ono što ti nedostaje već razmisli što bi mogao učiniti s onim što jesi i imaš. Shvati da tvoja vrijednost traži da bude primijećena, ako je ti primijetiš umanjit ćeš potrebu da ti drugi ljudi povlađuju i potvrđuju da si dobar. Prestat ćeš biti njihov rob, prestat ćeš živjeti za njihove pohvale i odobravanja.

Ako ti netko jednom reče kakav moraš biti, ti mu samo zahvali na tome i reci da on ima priliku to biti a ti počni tražiti svoj put. Nemoj čekati da se stvari poslože, ti ih posloži, nemoj čekati da se ljudi promijene, ti se promijeni. Započni svoj život oblikovati na način da uvijek znaš što hoćeš i da su ljudi koji voliš i koji vole tebe prioritet u tvom životu. Biraj ljude s kojima ti je šutnja ugodna, a riječi melem za dušu.

Nemoj da ti netko govori kakav trebaš biti, sve to znaš sam. Život nema neka uputstva za upotrebu koja samo drugi znaju, svima nam je to znanje jednako na raspolaganju. Neka ti život postane ugodna vožnja u kojoj pamtiš lijepe stvari, situacije, ambijente a onom lošem se više ne okrećeš. Počni živjeti tako da sebi uvijek znaš dati podršku kada ti bude teško i da se nakon svakog pada možeš ustati i biti još jači.

Mario Žuvela