Dobra vodilja prilikom uvođenja zdravih prehrambenih navika jeste moto „jedem da bih živio, a ne živim da bih jeo”

Da bismo bili sigurni kako, kada, šta i koliko jedemo, prvo treba da odgovorimo na pitanje – kakve su nam navike u prehrani i da li ih želimo promijeniti. Ako osoba donese odluku da želi zdravije živjeti i usredsrediti se na dijetalnu prehranu, najbolje je da se naoruža strpljenjem i upornošću.

I da usvoji moto „jedem da bih živio, a ne živim da bih jeo”. Važno je pridržavati se i formule pet obroka: doručak, užina, ručak, užina, večera. Te sve obroke jesti polako i dobro sažvakati.

 Ne preskakati glavne obroke

Ako je dijetalna prehrana osnova zdravog načina života, nadgradnja bi trebala biti – svakodnevno bavljenje fizičkom aktivnošću poput trčanja, plivanja, vožnje bicikla ili šetnje.

Dobra ideja je prilagoditi obroke svakodnevnim obavezama. Čak i kad je riječ o samcima, bez obzira na to da li je osoba zaposlena ili studira, morala bi pronaći vrijeme za pripremu obroka i odreći se brze hrane – fast fooda.

Zašto su obavezna tri glavna obroka? Ukoliko se preskoči jedan od tri glavna obroka: doručak, ručak ili večera može doći do prejedanja kad se naredni put sjedne za sto.

Važan je i raspored: Treba doručkovati oko osam sati, a oko 11 treba uzeti prvu užinu. Poželjno bi bilo ručati oko 14 sati, a drugu užinu pojesti oko 17. Večera se nikada ne preporučuje poslije 21 sat.

Razmak između obroka mora biti najmanje tri, najviše četiri sata. Jednako se ne preporučuje uzimanje hrane između navedenih obroka, posebno slatkiša, meda, alkoholnih i gaziranih pića, grickalica.

Zdrave osobe mogu sačuvati vitalnost uravnoteženom raznovrsnom prehranom. To su namirnice koje sadrže što manje vještačkih aditiva – lako ih je prepoznati – na pakovanjima su označeni sa E.

 Šta treba izbjegavati

Nutricionisti dalje preporučuju: Izbjegavajte industrijske proizvode koje sadrže vještačke boje, zaslađivače, arome, emulgatore, zgušnjivače, konzervanse i ostale aditive. Svakodnevna istraživanja pokazuju kako su neki od njih štetni čak i kancerogeni. Prirodne namirnice su zdravije.

Treba imati na umu i da osoba koja pati od hronične ili akutne bolesti ne može uvijek jesti istu hranu kao zdrava jer se kod pojedinih stanja određene namirnice ne smiju konzumirati.

Najbolji napitak – voda

Dnevno je potrebno unijeti najmanje dvije litre vode. Vrlo gojazne osobe ne smiju pretjerivati sa vodom, već je trebaju postepeno unositi.

Žeđ se može gasiti flaširanom vodom, prirodno cijeđenim i 100 procentnim voćnim sokovima, limunadom, čajevima: zeleni, kamilica, nana, čaj od peršina, čaj od korijena đumbira. Ne treba pretjerivati ni sa kafom.

/avaz