Govoreći o tome kako će istorija gledati na generala Mladića, Dimitrijević je naglasio da će u srpskom narodu Mladić biti poštovan kao jedan od herojskih likova ovog vremena, dok će ga naši susjedi uglavnom tretirati negativnim ocjenama, prije svega zasnovanim na onome što je napisano u haškoj presudi.

 Portal reditelja Emira Kuturice Iskra.co objavio je razgovor sa istoričarem Bojanom Dimitrijevićem u kojem on tvrdi  da dokumentacija, koju je koristio prilikom naučnog pisanja biografije “Komandant” o generalu Ratku Mladiću, prije svega ona iz baze Haškog tribunala, Mladića abolira od događaja u Srebrenici u julu 1995. godine. Biografija “Komandant” o generalu Ratku Mladiću objavljena je 31. januara. 

112389

Dimitrijević je izjavio da je pokušao da veže sve detalje u vezi sa slučajema Srebrenica i Žepa i naglasio da je njegov stav da nema nikakvog dokaza da je general Mladić bilo kome od svojih potčinjenih naredio nekakvu likvidaciju zarobljenika, te da general u vremenu kada se to dešavalo čak nije bio prisutan u Republici Srpskoj, nego je bio u Beogradu.

– Јa sam pokušao čitaocu da prikažem sve poznate detalje tih događaja i da na neki način njegovu ulogu u tome stavim van konteksta koji mu se daje u Haškom tribunalu – rekao je Dimitrijević.

On je naveo da je uočljivo da je Haški tribunal samo na bazi paušalne ocjene jednog od oficira bezbjednosti stvorio mit o udruženom zločinačkom poduhvatu.

– Pitanje da li je to izolovani i iscenirani događaj ili nešto drugo, ali pokušao sam da Mladiću odagnam tu optužbu da je imao direktnu ulogu u pripremi – rekao je Dimitrijević.

On je naglasio da je, prosto, pokušao da drugim očima čita ono što je rečeno u Haškom tribunalu.

– Reklo bi se, znači, da ga ne osuđujem od početka nego sa razumijevanjem nekog ko razumije vojne hijararhije, način komandovanja, odgovornost u ratu, da ga protumačim. Ti izvori i ono što je rečeno u Hagu mogu se čitati i tumačiti na razne načine. Haški tribunal je to radio negativno prema Mladiću, prema Republici Srpskoj samoj, pa čak i prema Srbiji. Ono što je poznato, međutim je dovoljno da Mladića na neki način abolira od tog događaja – rekao je Dimitrijević.

On je naglasio da su mu osnovu za istraživanje činile radne bilježnice koje je general lično vodio i koje pokrivaju cijeli ratni period, kao i da je koristio izvore vojnih arhiva, posebno Arhiva dokumentacionog centra o domovinskom ratu iz Zagreba, sa obzirom na to da se tamo nalazi građa vezana za period komandovanja u Kninu u kninskom korpusu.

– To je novo u knjizi. Novo je u suštini i postavljanje Mladića u jednu normalnu istoriografsku prizmu, jer njega, uglavnom, tumači koji su mu nenaklonjeni, sagledavaju kroz događaje vezane za Srebrenicu i u suštini ponavljaju ono što je presuda Haškog tribunala – rekao je Dimitrijević.

On je naglasio da je ideja njegove knjige bila da generala Mladića pokaže kao oficira koji ima svoju karijeru, prije, u toku i na neki način poslije rata, kao čovjeka koji je komandovao Vojskom Republike Srpske, a potom kao čovjeka koji je imao i značajan politički uticaj u tim događajima i da na taj način, prosto tu sliku o njemu dovede u balansiranu ravan u odnosu na uglavnom kritičke stavove koji se čuju o njemu.

Dimitrijević je rekao da je proučavajući građu stekao utisak da je Mladić bio uzoran oficir, pedantan, da je bio prisutan na svim dijelovima ratišta kada je to bilo potrebno.

– Imao je komandantske i strategijske sposobnosti, što se vidi u nekim operacijama kao što je oslobađanje Trnova 1993. godine i da ga je ponekad prečesto bilo na frontu, da se spuštao na nivo komandira određene jedinice, ali to je prije svega zbog potrebe njegovog prisustva u određenim kritičnim djelovima ratišta Republike Srpske – rekao je Dimitrijević.

Prema njegovim riječima, u principu se može reći da je Mladić “u specifičnim okolnostima rata dao najviše što je mogao, da je bio prisutan na prvim linijama, ali da porazgovara i sa političkim faktorima koji su određivali sudbinu BiH”.

Govoreći o tome kako će istorija gledati na generala Mladića, Dimitrijević je naglasio da će u srpskom narodu Mladić biti poštovan kao jedan od herojskih likova ovog vremena, dok će ga naši susjedi uglavnom tretirati negativnim ocjenama, prije svega zasnovanim na onome što je napisano u haškoj presudi.

– Reklo bi se da će po tom pitanju u javnosti biti polarizovan pristup, ali što se tiče Republike Srpske i najvećeg dijela stanovništva u Srbiji on je pozitivna istorijska ličnost – rekao je Dimitrijević.

On smatra da će čitaoci iz 300 stranica njegove knjige “Komandant” izaći sa kompletnim doživljajem generala Mladića, ali ne samo generala, nego i svih drugih aktera i samog rata.

– Shvatiće taj negativan odnos međunarodne zajednice prema srpskom pitanju, ne samo u BiH nego u cijeloj Јugoslaviji – zaključio je Dimitrijević.