“Prema svim informacijama, američka će diplomacija za novog veleposlanika u Sarajevu imenovati čovjeka koji neće nužno povući poteze koji će odgovarati hrvatskim interesima u susjedstvu”, piše zagrebački Express u analizi aktuelnih zbivanja u BiH, koju prenosimo u cjelosti.

Posljednjih nekoliko desetljeća sve ono najvažnije za Bosnu i Hercegovinu zbiva se, manje ili više, izvan njenih granica. Sporazumom u Washingtonu dogovoren je prestanak ratovanja između HVO-a i Armije BiH, Daytonskim sporazumom dogovoren je kraj rata na teritoriju susjedne nam države. U Haagu su sudili mnogobrojnim časnicima i političkim čelnicima zaraćenih strana. Ovih dana, prema dobrom starom običaju, tako svjedočimo da se opet mnogo toga od ključne, pa čak i životne važnosti za Bosnu i Hercegovinu odigrava u inozemstvu. Srpski Blic donosi neslužbene informacije da će novi predstavnik američke diplomacije u BiH postati Brian Hoyt Yee, ovih dana sastali su se Kolinda Grabar Kitarović i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan. Sve to, od Washingtona do Ankare, tiče se BiH i njenog unutarnjeg ustroja, bez obzira na politički korektne izjave koje dolaze sa svih strana. Počnimo od nekog početka. Počnimo s Brianom. Donedavno je nosio titulu zamjenika pomoćnika američkog ministra vanjskih poslova zaduženog za balkanska pitanja, a prije toga je bio zamjenik šefa američkog veleposlanstva u Zagrebu.

Barem sudeći po njegovoj biografiji, on je bio i jedan od glavnih kreatora cijele američke politike prema svim zemljama bivše Jugoslavije. Već je 1993. kao mladi pomoćnik američkog izaslanika Charlesa Redmana revno vodio bilješke na svim njegovim sastancima i pregovorima o zaustavljanju ratova te putu prema Daytonskom sporazumu. Na okruglom stolu u Washingtonu, baš na temu američkih interesa na Balkanu, Yee je otvoreno kritizirao bosanskohercegovačko vodstvo. “Treba ih motivirati da više rade za interese građana, a manje za vlastite. Prije nego što uopće počnemo razgovarati o potencijalnim motivacijama, treba napomenuti da neki lideri ne žele u Europsku uniju, ni međunarodna zajednica ne želi identificirati lidere koji ne žele uspjeh. Recimo, da mi kažemo kako iduću tranšu od 100 milijuna dolara MMF-a neće dobiti zbog toga i toga, mislim da bi taj pristup bio učinkovit”, kazao je Hoyt Yee. Dok ovih dana dolaze sve glasniji pozivi hrvatskih političara u BiH da su i dalje u podređenom položaju, teško je moguće da šef američke diplomacije Rex Tillerson, ili netko od njegovih podređenih, može poslati jasniju poruku kad šalje takvog diplomata na mjesto veleposlanika.

Uzmimo samo za primjer razgovor predsjednika Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Mire Kovača za sarajevski Avaz uoči susreta Kolinde i Recepa, kad je rekao da dvije zemlje imaju zajednički interes da BiH normalno funkcionira, što podrazumijeva i izmjenu izbornog zakona kako bi bosanskohercegovački Hrvati bili ravnopravni.

“Nedvojbeno je da Turska ima snažan utjecaj na prilike u BiH, a na moralnom planu na Bošnjake”, istaknuo je Kovač, a prenijela je Hina.

Pojasnio je kako Republika Hrvatska inzistira na provedbi odluke Ustavnoga suda BiH po prizivu nekadašnjeg predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH Bože Ljubića, aktualnog zastupnika Hrvatskog sabora, kojom je naređena izmjena izbornog zakona zemlje kako bi se osiguralo ravnopravno predstavljanje Hrvata s druga dva naroda.

“Treba provesti obvezujuću i konačnu odluku Ustavnog suda glede izmjene izbornog zakona i time svim ustavotvornim narodima – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima i građanima BiH osigurati ravnopravnost na nadolazećim izborima. Kao što znamo, Hrvati trenutačno nisu ravnopravni u izbornom procesu”, rekao je Kovač.

Naravno, sve to oko Yeeja su neslužbene informacije, ali već u utorak je Al Jazeeri Balkans potvrđeno da je on podnio ostavku na svoju trenutačnu poziciju i čini se da se samo čeka odgovarajući trenutak za njegov snažniji angažman. BiH u listopadu očekuju novi izbori, te bi u sljedećih nekoliko mjeseci ta zemlja trebala prihvatiti novi izborni zakon, no zasad nema dogovora političkih čelnika Hrvata i Bošnjaka o tom pitanju. “Zahvalna sam vam zbog vašeg razumijevanja da postoji potreba da i Hrvatska i Turska nastave djelovati kao posrednici u jačanju reformskih procesa u BiH, od političkih i ekonomskih do društvenih, koji bi trebali tu zemlju pokrenuti prema razvoju, na korist svih građana, i ubrzati njezin put prema EU”, rekla je Grabar Kitarović na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon razgovora s turskim kolegom. Erdogan je istaknuo da je sadašnja struktura vlasti u BiH određena Daytonskim sporazumom. 

“I to je na neki način unutarnja stvar BiH. Trilateralni savjetodavni mehanizam pokrenut ćemo sastankom naših ministara vanjskih poslova, nakon toga će slijediti sastanak čelnika triju država na kojemu ćemo vidjeti koji bi se koraci mogli poduzeti”, rekao je turski predsjednik. Dodao je da su Hrvatska i Turska samo posrednici u BiH i da je “prerano komentirati koji bi mogao biti ishod”. “Zato bih se suzdržao od komentara”, rekao je Erdogan. Naravno da te  nisu mogle proći neprimijećeno.

Jedna kratka digresija. Smijemo li govoriti o zakulisnim igrama kad svi znaju o čemu se radi? 

Bakir Izetbegović oštro se usprotivio insinuacijama da Kolinda želi nagovoriti Erdogana da bi ovaj izvršio pritisak na čelništvo SDA i tako ih natjerao na ustupke hrvatskom dijelu Bosne i Hercegovine. “Ako su točni medijski napisi da je jedan od razloga odlaska predsjednice Hrvatske u posjetu Turskoj razgovor o izmjenama izbornog zakonodavstva u BiH i intervencija predsjednika Erdogana po tom pitanju, onda je to proizvod potpuno pogrešnog razumijevanja mojih prijateljskih odnosa s predsjednikom Erdoganom i odnosa BiH i Turske”, rekao je Izetbegović za portal Faktor. I tako se Bosna našla na meti “bjelosvjetskih” interesa. Hoyt Yee, barem se tako čini, želi totalno transformirati Bosnu i ima potporu cijele američke administracije u tome. Ne smijemo se zavaravati pričama o klimavom Donaldu Trumpu i rasulu u Bijeloj kući. Koliko god Trump bio katastrofalan vođa, toliko su sposobni ljudi na nižim razinama. Javna je tajna u Americi da su brojni veleposlanici, pogotovo u ljepšim zemljama, kao što su Kanada ili Njemačka, isključivo predsjednički prijatelji, koji će otići nakon smjene šefa SAD-a. Na nižim razinama, kao što je to Balkan, najčešće je riječ o iskusnim, karijernim diplomatima. Ljudima koji cijeli svoj životni vijek provedu u diplomaciji i imaju jako dobre veze po cijeloj, basnoslovno kompleksnoj, birokraciji američke vlasti. Ljudi poput Yeeja predstavljaju šire američke interese.

Ljudi poput Jamie McCourt, američke veleposlanice u Parizu i Trumpove bliske suradnice, predstavljaju interese Bijele kuće koji se mijenjaju svake četiri godine, ili koliko već potraje mandat nekog predsjednika. Američki interesi ne moraju nužno, a ovdje vjerojatno i neće, poklapati se s interesima službenog Zagreba. Plenkoviću i Kolindi u interesu je da se što tiše i što prije riješi problem hrvatske zastupljenosti u političkim strukturama BiH, a Yeeju je u interesu da se ista ta država što prije reformira na neke druge načine. Erdoganu, svim proglasima usprkos, BiH je daleko od najvažnijeg problema. Dok on vodi rat protiv Kurda u dvije države, dok vodi rat protiv Bašara al-Asada, dok pokušava očuvati dobre odnose s Rusijom, izborni zakoni na Balkanu stvarno mu nisu na listi prioriteta. Hrvatskoj ovdje ide na ruku što, barem načelno, može pokrenuti mehanizme unutar Europske unije kako bi se na zadovoljavajući način razriješio problem zastupljenosti Hrvata u BiH, ali ni to neće tako lako proći. Savudrijska vala je dodijeljena Sloveniji i, koliko god to Pantovčak i Banski dvori odbijali priznati, Europa je zauzela jasan stav o tom pitanju.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao je u ponedjeljak i da granični spor između Hrvatske i Slovenije nije samo bilateralno pitanje nego da utječe na cijelu Europsku uniju, koja nastavlja posredovati na temelju arbitražne presude. Hrvatska ministrica Marija Pejčinović Burić pokušala je izvući dobru stranu te izjave pa je izjavila da je Juncker samo potvrdio kako je riječ o hrvatsko-slovenskoj stvari. Tu je preskočila jasne Junckerove izjave da čvrsto stoje uz odluku arbitražne komisije.

Tako da se Hrvatska ne može previše pouzdati u neku dobru volju EU u rješavanju problema na našoj granici kad ne možemo sami riješiti problem same granice. Dođe li stvarno do Yeejeva imenovanja, još će znakovitiji postati njegov otkaz na dan posjeta hrvatske predsjednice Turskoj. Dok službeni Zagreb na sve načine pokušava rasplesti gordijski čvor u vidu Federacije BiH, službeni Washington šalje svog Aleksandra koji će ga rješavati na svoj način.

A nitko ne zna hoće li im se svidjeti što će se dogoditi nakon rezanja čvora.