Dakle, o tome da li bi se BiH eventualno mogla okarakterisati kao federacija zbog njene složenosti bi se moglo diskutovati, no sasvim sigurno ni po jednom kriteriju ona ne može biti okarakterisana kao konfederacija. Stoga, Dodikovo uporno ponavljanje da je BiH konfederacija, bez obzira šta bili motivi, nije ništa drugo do demonstracije sramotnog neznanja od strane predsjednika RS. A stvar je posebno zabrinjavajuća ako se uzme u obzir da je Dodik navodno diplomirani politolog po struci.

Tokom jučerašnje proslave neustavnog tzv. Dana Republike Srpske, Milorad Dodik je istakao da je BiH prema dejtonskom Ustavu „konfederalna“ država. Time Dodik još jednom ponavlja svoje poznate stavove o Bosni i Hercegovini kao konfederaciji, iako i nerijetko zna reći da je BiH i prema svom sadašnjem uređenju „federalno-konfederalna država“, da BiH može opstati samo kao “konfederalnom država” ili da bi trebala organizovana kao konfederacija tri entiteta.

Jasne su Dodikove namjere da ovakvim kvalifikacijama dodatno umanji  državnost i značaj BiH, jer  konfederacija predstavlja labilnu državnu organizaciju. No, u pravno-političkoj teoriji kriteriji da se neko uređenje odredi kao konfederalno su prilično jasni i precizni. A u tom pogledu Dodik sa svojim tvrdnjama teško da može naštetiti BiH, ali zato demonstrarira da se radi ili o, barem po pitanju teorije, potpunoj političkoj neznalici ili, još gore, političaru koji zarad dnevnog populizma svjesno izjavljuje nebuloze i laži, uprkos tome što na taj načinm degradira samog sebe.

Dakle, šta konfederacija jeste? Konfederacija je savez nezavisnih, suverenih država, stvoren na osnovu međunarodnog ugovora, s ciljem rješavanja nekih zajedničkih problema. Konfederacijom se ne stvara nova država, već suverene i međunarodno priznate države u konfedraciji ostaju i dalje samostalni međunarodni subjekti. Konfederalna vlast je izvedena iz suverene vlasti država članica koje i dalje zadržavaju svoj suverenitet, a koje pristaju da određen dio svog suvereniteta prenesu na nivo konfederacije, te u skladu s tim ona ima barem jedno zajedničko političko tijelo. Dakle, konfederacije nastaju udruživanjem već postojećih država. BiH je imala međunarodno priznanje i međunarodni subjektivitet, a entiteti su pravno tek naknadno priznati i uvršteni u strukturu unutrašnjeg uređenja BiH, a nisu je stvorili udruživanjem.

Odluke koje donose konfederativna tijela nisu automatski obavezne za građane država članica, nego one tek postaju obavezne kad ih države članice usvoje, tj. kad ih ozakone na način propisan njihovim vlastitim propisima. Dakle, ljudi koji žive u konfederaciji, nisu građani konfederacija nego svojih država članica koji čine konfederaciju te ne postoji direktna konfederalna vlast nad njima.

Nadležnosti konfederacija krajnje su ograničena i ona redovno nema jedinstvenu vojsku, porezni sistem, valutu ili državljanstvo (BiH sve to ima). Zbog svega toga konfederacija je, kako historija pokazuje, prelazni i kratkotrajni oblik političkog uređenja koji se ili raspada ili se na kraju transformiše u federaciju. Primjer za to je i Švicarska koja, iako joj i službeni naziv glasi „Švicarska Konfederacija“ i iako prvobitno jeste bila organizovana kao konfederalna država,  se vremenom, kako bi bila funkcionalna, transformisala u klasičnu federalnu državu.

Iako su se u različitim historijskim periodima konfederacijom označavale različite držvne tvorevine i u različitom kontekstu, u pravnoj teoriji razlikovanje je relativno jasno izvedeno, i temelji se na tri kriterija:

1. pravni temelj zajednice
To je pravni akt kojim je utemeljena određena državna zajednica. Kod konfederacije to je ugovor međunarodnog prava. Temeljni akt federacije je ustav federacije. Međunarodni ugovor, koji je temelj konfederacije, može se mijenjati samo pristankom svih članica, ali svaka država ima trajno pravo istupiti iz konfederacije po svojoj odluci. Federativni se ustavi u većini mijenjaju odlukom tijela federacije, ali se često zahtijeva odobrenje (ratifikacija) određenog broja (ili svih) članica federacije. Ustav SFRJ iz 1974. godine zahtijevao je suglasnost svih republika i autonomnih pookrajina za svaku svoju izmjenu. Odlučivanje na temelju suglasnosti država članica značajka je konfederacije, ali ga nalazimo i u federacijama (postoje i obratni primjeri). No, najvažnije je da su konstitutivni dijelovi koji čine konfederaciju, isključivo države članice, dok su to u federaciji i države i građani. Pravo na otcjepljenje država članica značajka je konfederacija, ali ga jamče i ustavi nekih federacija, kao što je bio Ustav Sovjetskog Saveza iz 1977. i Ustav SFRJ iz 1974. godine.

Kao što možemo zaključiti, BiH ne ispunjava nijedan od navedenih uslova da bi se kvalifikovala konfederacijom. Temeljni akt BiH je dejtonski Ustav. Entiteti u BiH nemaju pravo na otcjepljenje. Odluke koje se u donose u organima na nivou države, nadređene su onim entitetskim. I u konačnici, u BiH konstitutivni dijelovi nisu entiteti, nego i entiteti i konstitutivni narodi i građani. 

2. pravni odnos tijela zajednice prema građanima
U konfederaciji nema pravnog odnosa između tijela konfederacije i građana, državljana zemalja obuhvaćenih savezom. Konfederacija nema izvršna tijela, a odluke konfederativnih tijela ne obavezuju građane sve dok ne budu unesene u zakonodavstvo država članica. Građani nemaju neposrednog dodira s tijelima konfederacije, već samo države članice i njihova tijela. Sastavni dijelovi federacije su i države članice i građani. U skladu s diobom vlasti, tijela federacije u sklopu na njih prenesenog djelokruga, pravne reguliraju odnose, te mogu neposredno izvršavati zakone i druge odluke koje donose.

U Bosni Hercegovini  građani direktno biraju svoje predstavnika u zakonodavna tijela na najvišem nivou, odluke državnih institucija ih obavezuju i oni pored toga što su građani i državljani entitetima, jesu i građani Bosne i Hercegovine, kako je to bh. Ustavom i propisima jasno naznačeno. 

3. status udruženih država u međunarodnom pravu
Konfederacija nije subjekt međunarodnog prava, te u međunarodnim odnosima države članice nastupaju samostalno.

Bosna i Hercegovina jeste subjekt međunarodnog prava, članica UN-a, za razliku od entiteta koji to nisu i u međunarodnim odnosima ne mogu istupati samostalno. 

Dakle, o tome da li bi se BiH eventualno mogla okarakterisati kao federacija zbog njene složenosti bi se moglo diskutovati, no sasvim sigurno ni po jednom kriteriju ona ne može biti okarakterisana kao konfederacija. Stoga, Dodikovo uporno ponavljanje da je BiH konfederacija, bez ozbira šta bili motivi, nije ništa drugo do demonstracije sramotnog neznanja od strane predsjednika RS. A stvar je posebno zabrinjavajuća ako se uzme da je Dodik navodno diplomirani politolog po struci.

Autor: Danijal Hadžović