Televizijska mreža Al Jazeera će nastaviti profesionalno baviti se novinarstvom, neustrašivim, nezavisnim i istinitim izvještavanjem i uprkos pritiscima izvana, Katar neće pregovarati i praviti kompromise oko njenog postojanja, izjavio Edhem Fočo, direktor Al Jazeere Balkans koji je za Anadolu Agency (AA) govorio o diplomatskoj krizi u Zaljevu, o počecima i radu Al Jazeere kao i o njenom doprinosu na ovim prostorima.

Gašenje televizijske mreže Al Jazeera, čije je sjedište u Dohi, jedan je od zahtjeva Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina i Egipta, koji su prekinuli diplomatske veze sa Katarom i 5. juna uveli sankcije, odnosno blokadu toj zemlji izazvavši krizu u Zaljevu kakva nije viđena dugi niz godina.

Grupa predvođena Saudijskom Arabijom optužuje Katar da “podržava terorizam” i da je preblizak saudijskom regionalnom suparniku, Iranu.

Vlasti u Dohi negiraju optužbe i ocjenjuju ih neutemeljenim tvrdnjama koje su samo izgovor za blokadu Katara.

Arapske zemlje, kao uslov za normalizaciju odnosa i rješavanje krize, uputile su 23. juna Kataru listu od 13 zahtjeva koja, između ostalog, uključuje da Doha prekine podršku Muslimanskoj braći, da ugasi medijsku mrežu Al Jazeera, da umanji saradnju s Iranom i da zatvori tursku vojnu bazu u zemlji.

– Opsada novinarske profesije

Stav Katara je da je lista zahtjeva nerazumna i da je ovo pokušaj da se potkopa vanjska politika i državni suverenitet te zemlje.
Iz Al Jazeere vjeruju da bilo kakav poziv na zatvaranje te mreže, nije ništa više nego pokušaj gušenja slobode izražavanja i prava ljudi da dobiju informaciju, te njihovog prava na slobodu mišljenja.

Edhem Fočo, direktor Al Jazeera Networka u Sarajevu, kazao je da diplomatska kriza u Zaljevu Al Jazeeru ne pogađa operativno, već logistički budući da su zatvoreni njeni uredi u Jordanu, Saudijskoj Arabiji, Emiratima i Egiptu.

Poručio je da se Al Jazeera nastavlja profesionalno baviti novinarstvom i da nema namjeru povijati se pod pritiskom bilo koje države ili vlasti.

“Instrukcije Katara su jasne i nama da nastavimo raditi punom parom i cijeloj Al Jazeeri, da Katar neće pregovarati i praviti kompromise oko Al Jazeere. Oni vjeruju u principe slobode medija i, na kraju krajeva, zato je i krenula Al Jazeera 1996. godine. Sigurno da ovo otežava situaciju, pritisci su veliki na individualne novinare. Neki novinari u Saudijskoj Arabiji su morali pod pritiskom da napuste Al Jazeeru i vrate se u svoju zemlju. Novinari u Egiptu su i dalje hapšeni. Nekima su oduzeti pasoši, neki su pod drugim pritiscima, ali Al Jazeera nastavlja”, rekao je Fočo.

Al Jazeera, mreža koja je kroz godine postojanja osvojila najprestižnije nagrade za svoje novinarstvo, smatra pozive na zatvaranje ništa više nego opsadom novinarske profesije. Iz Al Jazeere zahtijevaju da novinarima bude omogućeno da obavljaju svoj posao bez zastrašivanja i prijetnji te da javnost ima pristup nepristranim informacijama.

– Katar se nikada nije miješao u uređivačku politiku Al Jazeere

Al Jazeera je pokrenuta 1996. godine kao prvi nezavisni arapski informativni kanal u svijetu. Deset godina poslije, u novembru 2006. Al Jazeera je pokrenula program na engleskom jeziku. Bio je to prvi takav globalni program koji se emituje sa Srednjeg istoka. Fočo ističe da je pokretanjem Al Jazeere nastala potpuna revolucija u arapskom svijetu, gdje nije postojao nijedan privatni, nezavisni medij.
“To su bili režimski mediji u sve jednoj zemlji i oni su navikli na to. Odjednom se pojavila neka druga televizija koja je putem satelita imala doseg u sve i jednoj kući u arapskom svijetu i koja je postala nevjerovatno popularna. Vjerovatno nijedna news televizija nije dostigla taj nivo popularnosti koji Al Jazeera ima u arapskom svijetu”, kazao je Fočo i dodao da je u zapadnom svijetu, ova medijska kuća postala poznata 2001. godine, nakon napada 11. septembra u SAD-u.

Sve vrijeme, kako je kazao, ova medijska kuća njegovala je princip nezavisnosti novinara i država Katar, koja je vlasnik mreže, nikada se nije miješala u uređivačku politiku, niti imaju svog predstavnika u uređivačkom odboru Al Jazeere.

“Time je Al Jazeera postala veliki problem arapskim zemljama, mnogo veći nego Zapadu. Od 2003. su počeli s raznim pritiscima, pa su pokušali da kreiraju neke televizije koje su trebale biti kao rivali Al Jazeere, što im očito nije uspjelo”, kazao je Fočo.

Vjeruje da će arapski režimi, koji ne prihvataju da postoji medij koji nije režimski i nije ono na šta su navikli, nastaviti vršiti pritiske na Al Jazeeru u čemu, nada se, neće biti uspješni. U tom duhu, dodaje, Al Jazeera ostaje odlučna i posvećena nastavku svog hrabrog i nezavisnog novinarstva i nastavlja s istinitim izvještavanjem iz cijelog svijeta.

“Al Jazeera ne može drugačije funkcionisati. Oni postoje zato da bi bili neustrašivi, nezavisni. Ako nema toga, nema ni Al Jazeere. Al Jazeera će tako nastaviti. Normalno da su u mnogo težoj situaciji naše kolege u Dohi, ali ista situacija je i ovdje u Sarajevu ili u Londonu ili gdje već Al Jazeera ima svoje centre”, kazao je Fočo.

– Stav Turske da podrži Katar je jako bitan

Jedan od 13 zahtjeva arapske četvorke je i zatvaranje turske vojne baze u Kataru. Turska je odbacila poziv arapskih država da zatvori svoju vojnu bazu u Kataru, kazavši kako je baza garant sigurnosti u Zaljevu i zahtjevi za njeno zatvaranje predstavljaju miješanje u veze Ankare i Dohe.

Turska vojna baza u Kataru prva je turska vojna ispostava u arapskom svijetu. Samo dva dana nakon što su Saudijska Arabija, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein prekinuli diplomatske odnose s Katarom, turski Parlament je ratificirao vojne sporazume koji omogućavaju Ankari da rasporedi vojnike u tursku vojnu bazu u Kataru.

“Stav Turske da podrži taj nezavisni Katar i suverenu politiku, na koju Katar kao država ima pravo kao i svaka druga, jako je bitan. Mislim da je to promijenilo planove tih koji su pokrenuli svu ovu inicijativu bojkota i krizu u Zaljevu. Oni su pomalo i šokirani, vidimo da su se naknadno uključili ti uvjeti da Turska mora povući svoju bazu, da se moraju smanjiti veze s Turskom, što je smiješno. Turska ima odlične veze, i ekonomske i druge, sa cijelim regionom. Nakon krize sa egipatskom vladom, sad su se stvari smirile, jer je Egipat shvatio koliko im treba trgovina i investicije koje imaju s Turskom. Ovo je za Katar jako bitno. Vidjeli ste da su katarski ministar vanjskih poslova i ministar odbrane bili u posjeti Turskoj i trenutno se Turska postavlja kao jedan od najozbiljnijih medijatora u ovoj krizi između tih četiriju zemalja koje predvode bojkot i samog Katara”, kazao je Fočo.

– Zaljevska kriza može potrajati

Harun Karčić, novinar Al Jazeere Balkans koji je izvještavao o Zaljevskoj krizi iz Dohe, objasnio je da je Turska prvobitno nastojala da bude medijator između Saudijske Arabije, Egipta, Emirata i Katara, ali je već drugi dan Ankara jasno stala na stranu Dohe, rekavši da im je Doha veoma bitan strateški saveznik u ovom dijelu svijeta.
Vjeruje da diplomatska kriza u Zaljevu može potrajati. Posljednja se dogodila 2014. godine i trajala je osam mjeseci, kada su Saudijska Arabija, UAE i Bahrein opozvali svoje ambasadore, ali nisu prekinuli prometne veze sa Katarom kao što je slučaj sada.

“Ne možemo očekivati da će se ovo riješiti sutradan, ovo sve može potrajati. Zadnja kriza je trajala osam mjeseci, tako da ne možemo očekivati da će se ovo išta ranije riješiti. Mislim da nikome sada ne ide u korist da dođe do eskalacije sadašnje krize. Status quo će se vjerovatno zadržati određeno vrijeme i kasnije, uz posredovanje Kuvajta, vjerovatno će se situacija riješiti”, kazao je Karčić.

Od 13 zahtjeva koji su mu upućeni, Katar je odbio sve, jer se time, objašnjava Karčić, od te zemlje traži da preda svoj suverenitet Saudijskoj Arabiji i Emiratima.

“Jedina opcija gdje bi Katar možda mogao da ublaži neke odnose jeste po pitanju Irana. Katar bi mogao da smanji diplomatsku saradnju s Iranom, ali na neki minimalni nivo, ali bi i dalje trebao da održi kontakte s Iranom, zato što Katar i Iran dijele najveće naftno polje u svijetu. Oni će morati da zadrže neku vrstu saradnje sa Iranom zbog tog naftnog polja. Što se tiče drugih zahtjeva, oni su postavljeni na takav način da katarska vlada nema drugog izbora nego da to odbije. To je de facto jedan ultimatum i nijedna nezavisna država ne bi pristala da ispuni nijedan od tih 13 uslova, osim ako bude poražena u ratu i potpiše kapitulaciju, tako da Katar ovo definitivno neće prihvatiti”, kazao je Karčić.

Dodao je da građani Katara ne osjećaju posljedice blokade toj državi, iako je u prva 24 sata od zatvaranja granice Saudijske Arabije došlo do nestašice određenih prehrambenih proizvoda, budući da Katar uvozi 90 posto hrane iz te zemlje. Katar je rješenje pronašao u uvozu mliječnih proizvoda, voća i povrća i drugih namirnica iz Irana, Turske, Omana i Alžira.

– Doprinos Al Jazeere na Balkanu

Prema njegovim, riječima, atmosfera u Al Jazeerinom sjedištu u Dohi sasvim je uobičajena, a slična je i uredu Al Jazeere Balkans u Sarajevu, koja je svoj program na ovim prostorima pokrenula u novembru 2011. godine i tako postala prva globalna medijska kuća koja je došla na ove prostore, postavši prvi regionalni news kanal.
Osim svjetskih, donijela je svoje veoma visoke standarde, između ostalog, tačno, brzo i objektivno izvještavanje, kao i reputaciju beskompromisnog i hrabrog izvještavanja, po kojem je poznata u svijetu.

Direktor Al Jazeere Balkans Edhem Fočo ističe da su prije šest godina na ovim prostorima na neki način vladali interesni mediji iza kojih su stajale političke opcije, vlast ili neki finansijski interesi. Smatra da je dolazak Al Jazeere bio veliki potez koji je veoma pozitivno uticao na cijeli region.

“Pristup vijestima kod raznih emitera, bilo da su to privatni ili državni, se mijenja. Daje se više akcenta na regionalne vijesti, daje se malo više akcenta na spoljne vijesti. To je jedan od doprinosa koji je ova kuća donijela», kazao je Fočo.

Vjeruje da je Al Jazeera Balkans svojim načinom izvještavanja, ali i stavljanjem ljudi u srce priče ohrabila ostale, manje nezavisne medije, da prate taj trend.

“Mislim da će se tek godinama vidjeti koliki je doprinos pokretanja Al Jazeere na ovim prostorima. Prisustvo Al Jazeere na društvenim mrežama, gledanost i distribucija koja je najjača u regionu su dovoljni pokazatelji da je ovaj projekat bio potreban i isplativ”, zaključio je Fočo.

Al Jazeera Balkans će i u narednom periodu nastaviti razvijati nove projekte, a već od jeseni startuje sa novim formatima.

Izvor: AA